Program Za Otkrivanje Lozinke' title='Program Za Otkrivanje Lozinke' />Pojmovnik Medijska pismenostprema gr. Televizija se temelji na slici, odnosno njezinu prijenosu i reprodukciji. Njezin je temelj rastavljanje slike na elemente i pretvaranje svjetla u elektrine impulse i obrnuto. U svojim poetcima gotovo 5. Ocem televizije dri se P. Nipkow, koji je 1. Njemakoj predstavio rotirajui disk sa spiralno rasporeenim otvorima od ruba prema centru Nipkowljev disk kroz koje prolazi svijetlost i pretvara se, s pomou fotoosjetljivih selenskih elija, u elektrine impulse. Na tom je naelu J. L. Baird konstruirao prvi TV ureaj za daljinski prijenos slike s 3. Koristei taj sustav, BBC je 1. TV program, a iste je godine u SAD u proradilo nekoliko TV postaja. Edirol Pcr Driver Windows 10. Sustav mehanike televizije naputen je 1. Glava 1 Upoznajte se sa Excelom. U ovom poglavlju nauiete 1. Osnovne elemente radne povrine 2. Navigacija kroz Excel 3. Kako se prozori dele i zamrzavaju. Parobrod Anna Martine 935 brt sa ivenim namirnicama za jedinice oruanih snaga uplovio je u Split. Prilikom vonje za Split napadom. Program Za Otkrivanje Lozinke' title='Program Za Otkrivanje Lozinke' />Temeljila se primarno na patentima V. K. Zworykina iz 1. TV kameru u dananjem smislu rijei i elektronsku cijev za reprodukciju slike, kineskop ekran, koja predstavlja televizijski ureaj televizor. U to vrijeme, sliku i ton emitiraju dva odailjaa. Za II. svjetskog rata veina zemalja prestala je s emitiranjem i razvojem. Nakon rata intenzivno se poetkom 1. SAD a ve je 7. XII. NTSC standard za televiziju u boji, koji je kompatibilan i rekompatibilan sa standardom za crno bijelu televiziju. U Francuskoj je 1. H. G. de France patentirao prvi europski sustav televizije u boji SECAM, a W. Bruch demonstrirao je 1. Njemakoj novi sustav televizije u boji, nazvan PAL, kao poboljanu inaicu sustava NTSC i SECAM. Iako je ve prije emitiranje u boji prisutno u eksperimentalnoj formi, redovito emitiranje zapoeo je u srpnju 1. JLn-juJC5F0/hqdefault.jpg' alt='Program Za Otkrivanje Lozinke' title='Program Za Otkrivanje Lozinke' />BBC, a ubrzo i TV postaje u drugim zemljama. Koristi se norma za PAL sustav, koju je prihvatila veina zapadnoeuropskih zemalja, ukljuujui i Jugoslaviju, a SECAM je bio norma u veini istonoeuropskih zemalja, no i one su 1. PAL. Sljedei bitan korak u razvoju televizije jest poetak digitalizacije krajem 1. Prihvaanjem DVB standarda za odailjanje i MPEG2 za kodiranje 1. TV programa digitalna televizija, a 2. TV signala visoke i ultravisoke kvalitete HDTV, UHDTV te 3. D televizije stereoskopska televizija ostvaren daljnji napredak. Paralelno se razvija tehnologija proizvodnje, obradbe i emitiranja. Tako se u poetcima televizije koriste filmske vrpce koje se razvijaju u filmskom laboratoriju, a za njihovu reprodukciju koristi se telekino. Tek pojavom magnetoskopa 1. Njihovo koritenje nastavlja se i s pojavom digitalnog videosignala koji se moe snimati na magnetsku vrpcu. No prelaskom na kamere koje snimaju na tvrde diskove ili memorijske kartice te na nelinearne montae u procesu obradbe videosignala magnetske se vrpce prestaju koristiti, osim kao dio arhiva. Dominantan nain za distribuciju TV programa godinama je bila zemaljska radiodifuzija. Satelitska radiodifuzija razvija se 1. TV program izmeu Europe i Amerike prvi je put prenesen 1. Telstar. Krajem 1. TV javljanja i izravne prijenose SNG. Kabelska distribucija TV programa razvija se nakon II. Ogranienja u njezinoj dostupnosti na irem podruju rijeena su uvoenjem satelitske tehnologije DTH, a ogranienja u broju TV programa koji se mogu prenositi koritenjem analogne tehnologije rijeena su prelaskom na digitalni TV signal i uporabom tehnologije koja se temelji na internetskom protokolu. Upravo je ta tehnologija omoguila razvoj internetske distribucije u zatvorenim IP televizija i otvorenim mreama OTT te irenje na korisnike pametnih telefona i raunala. Uvoenje digitalne televizije omoguilo je i nove usluge. Uz teletekst, koji je prisutan i kod analogne televizije, pojavljuju se elektroniki programski vodi EPG, hibridna televizija Hbb. TV i dr. Televizori dobivaju sve vee i kvalitetnije ekrane, prikljuak na internet pametni televizori, a TV program sve se vie konzumira u forminelinearne televizije video na zahtjev, catch up TV i dr. Pripisuje mu se osobita djelotvornost i vodea uloga u oblikovanju javnoga mnijenja. Prvi je masmedij u povijesti koji upravlja ak i strukturiranjem slobodnog vremena pojedinaca ili obitelji. Prirodi TV komuniciranja morali su se prilagoditi i drutveni podsustavi kao kultura, politika, trgovina, drugi masmediji, obrazovanje, industrija zabave, reklamna industrija ili sport. Iako je kao masovni medij nastala jo uoi II. U razvijenim europskim zemljama televizija je isprva, 1. TV novinarstva i ostalih temeljnih rodova medija 1. TV medija kao zabavne droge do sredine 1. Europi se dovrava prijelaz na dualni sustav i viestruko se poveava ponuda u eteru, program se sve vie komercijalizira, prelazi se na cjelodnevno emitiranje, nastaju specijalizirani kanali, raste broj kuanstava s vie televizora te je poela fragmentacija gledateljstva, opadanje fascinacije medijem i rast sklonosti prema zabavnim sadrajima. Od 2. 00. 0. poinje digitalizacija i suoavanje televizije s novim medijima. Publicistiko teite u pola stoljea premjestilo se s informativne prema zabavnoj funkciji, ali jo nije ugrozilo njezin informativni primat. Ona je jo uvijek i najpoeljniji i najmoniji medij industrije reklamiranja, a u mnogim zemljama slui vladama kao sredstvo politike promidbe. U Hrvatskoj je prola slian razvitak, ali uz priblino desetogodinji vremenski odmak. Razvojem televizije nastao je i mit o njezinoj moi, osobito rairen meu politiarima i TV djelatnicima. Raspon inae mnogobrojnih teorija o televiziji vrlo je irok na mjesto onih jako kritikih u novije vrijeme stupaju funkcionalne, usmjerene na posredniku ulogu televizije u procesima socijalnoga razvitka i njezin autentini kulturalni prinos kulturni forum. Najopenitiji drutveni uinak televizije jest i najoitiji dovela je do silnoga poveanja udjela javnog komuniciranja u ukupnom drutvenom komuniciranju. Vana je u tom sklopu i promjena vrsta uporabe medija gledanje i sluanje steklo je golemu prevagu nad itanjem i osobnim participiranjem. Televizija je naime kao AV medij osposobljena u jedinici vremena prenijeti neusporedivo veu koliinu informacija nego drugi mediji. Takav kapacitet osigurao joj je teko dostinu mo pri opoj socijalnoj i kulturalnoj orijentaciji ljudi. Uz to dobne i socijalne razlike u koritenju televizije osjetno su manje nego pri koritenju drugih medija, pa ona donekle nivelira ope kulturalne razlike, a dri se da utjee i na novo poimanje drutvenih uloga rodni odnosi, odnosi djece i odraslih i restrukturiranje autoriteta te da konsolidira vrijednosni sustav i jaa osjeaj identiteta. Kao AV medij ona, meutim, preferira informacije i teme koje se daju lako vizualizirati, pa tako nastaje razlika izmeu istinskoga ivota i TV zbilje koja je slikovitija, zanimljivija, dinaminija, bunija, osobito povrnija i pojednostavljenija, a u nekim uvjetima i dojmljivija. U usporedbi s novinama televizija je, meutim, inferiorna pri prikazivanju apstraktnih sadraja ili u analitikoj obradbi. Informacije s maloga ekrana slabije se pamte od proitanih, ali se iznimno dobro pamte pojedine slike npr. New Yorku. Televiziju odlikuje osobita sugestivnost vrlo je slina osobnomu doivljaju svijeta, vizualne se informacije poimaju preteno mimo kritikoga filtra svijesti, gledatelji teko razaznaju manipulacije slikovne informacije, pa otud posebna vanost medijske kompetencije te autonomnih samoregulacija i zakonskih ogranienja, osobito radi suzbijanja nasilja, govora mrnje i zatite djece i mladei.